Grad Križevci

Križevci su jedan od najstarijih srednjovjekovnih gradova sjeverne Hrvatske, a postali su slobodnim kraljevskim gradom i sjedištem županije već 1193. godine. Grad je to duge i burne prošlosti, na što ukazuje njegovih 38 hrvatskih sabora, od kojih je najpoznatiji onaj iz 1397. godine, poznat pod imenom ”Krvavi sabor križevački”, a održan je u crkvi sv. Križa po kojoj su, po nekim pretpostavkama, Križevci dobili ime. Križevci su poznati i kao grad sa osam crkvenih tornjeva, koji ukrašavaju vizuru grada. Crkva sv. Križa iz 1232. godine čuva jedinstveni barokni mramorni oltar svetog Križa iz 1756. godine, rad Francesca Robbe i sliku Otona Ivekovića s prikazom ”krvavog sabora” širine preko osam metara, koja krasi luk svetišta. Najreprezentativnija sakralna građevina i visokovrijedan kompleks Grkokatoličke katedrale Presvetoga Trojstva i biskupska rezidencija sjedište su grkokatoličke biskupije u Hrvatskoj s riznicom i knjižnicom, koja čuva primjerke knjiga iz 15. i 16. stoljeća.

Križevci - razglednica

Križevci imaju i svojega sveca zaštitnika, Svetog Marka Križevčanina, koji je ujedno i treći hrvatski svetac i na čiji se blagdan 7. rujna u gradu okuplja veliki broj vjernika.

Grad je oduvijek bio istaknuti prosvjetni i školski centar pa je tako 1839. otvorena jedna od prvih čitaonica u Hrvatskoj, a već 1860. godine osnovano je Gospodarsko i šumarsko učilište.

Križevci su i grad kolijevka Križevačkih štatuta, pisanih pravila lijepog ponašanja za stolom, koja se spominju još od 18. stoljeća, a bez kojih je prava zabava i veselica bila teško zamisliva. Križevačke štatute stvorili su veseli ljudi, široka srca i dobre volje te ljubitelji dobre vinske kapljice po kojoj je oduvijek poznat križevački i podkalnički kraj.

Tijekom godine u gradu se odvijaju mnogobrojne manifestacije, od kojih je najpoznatije Križevačko veliko Spravišče, koje već gotovo pola stoljeća pronosi glas o Križevcima kao gostoljubivom gradu. Od ostalih manifestacija za istaknuti su proslave